> Početna > Blog

Blog

Kraljice jeseni

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
25.10.2017.
Kad krajolici tijekom kasne jeseni i na zimu poprime melankoličan ton jednoličnog sivila kojeg nam u većem djelu te sezone pružaju vremenske (ne)prilike, na red dolazi cvatnja vrijeskova. Intenzivnim bojama svojih cvjetova Calluna i Erica razbijaju tmurnu melankoliju krajolika gdje god se nađu te ih se s pravom naziva „kraljice jeseni“.


Što nam donosi jesensko vrtlarenje?

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
12.10.2017.
Jesen je došla dostojanstveno, s kišom, prohladnim noćima i ugodnim dnevnim temperaturama. Bolje se ni poželjeti ne može. Pa kad nas već vremenske prilike maze, red je na nama da mi pomazimo svoje vrtove i dvorišta te ih darujemo odgovarajućom njegom kako bi ih se pripremilo na sve hladniju jesen a potom i  surovu zimu. 
Mnogo je posla za vrtlare tijekom jeseni, ali svaki istinski vrtlar zapravo uživa radeći sa svim tim čarima prirode. Kao što uživamo na proljeće kad se budimo s prirodom tako našoj radosti nema kraja ni na jesen kad prirodi dajemo zagrljaj  za dubok zimski san.

Ne postoje „štetni“ kukci, stvar je u bioravnoteži!

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
20.06.2017.
Nebrojeno sam se puta našla u situaciji kad sam odmarajući se ispod svoje jabuke u dvorištu na odjeći ili predmetima oko sebe učila ovog „kukca“. Ukoliko se isto dogodi i vama, apeliram da ne reagirate uništavajući ga. Ovo je ličinka božje ovčice. Predator. Prirodni neprijatelj biljnih ušiju.

Ovime ponavljamo gradivo o bioraznolikosti - ako imamo više različitih biljaka u vrtu imat ćemo „štetne“ kukce u vrtu koji se hrane biljkama, ali su ujedno i hrana „korisnim“ kukcima. To je prirodni krug (bioravnoteža) koju čovjek narušava svojim aktivnostima. 

Ako razumijemo  ravnotežu između flore i faune zapravo shvaćamo da ne postoje štetni kukci ili štetne biljke već su ih ljudi nazvali „štetnima“ jer nama smetaju. Stoga, kad se ljudi ne bi uplitali u prirodne zakonitosti riječ „štetno“  izbacili bi kao pridjev kojim opisujemo neki prirodni organizam.

Činimo dobro za budućnost života na planeti

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
13.06.2017.
Moderno doba donosi brojne suprotnosti između prirode i čovjeka koje su uzrokovane novim načinom života.  

Svjesni važnosti zaštite biološke raznolikosti, na Javni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u 2017. godini Hrvatske turističke zajednice prijavili smo projekt Urbana livada. Projekt se sastoji od uređenja urbane livade s poučnom šetnjicom i uređenja adrenalinskog parka.

Poučnom stazom na urbanoj livadi želimo prenijeti poruku o značenju i nužnosti očuvanja prirode, dijeliti  znanje i ljudima usaditi poštovanje prema divljoj flori i fauni i njihovim staništima te potaknuti razvoj osobne i kolektivne odgovornosti za dobrobit i očuvanje prirodnog naslijeđa. Dodirne točke poučne staze u urbanoj livadi i zaštite prirode te turizma u ovom projektu su vezane motivima ekološke edukacije.

Biološka raznolikost ima svoj dan

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
08.06.2017.
Kako bi se ukazalo na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, Ujedinjeni narodi su 1993. godine dan 22. svibnja proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti (International Day for Biological Diversity).
Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti, obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Bioraznolikost – čarolija naše planete!

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.agr.
07.06.2017.
Biološka raznolikost je ukupna raznolikost svog života na našoj planeti, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Također, izraz je to kojim se pokušava ukazati na važnost što veće zastupljenosti različitih organizama u ekosustavu. Ljudska vrsta, biljne vrste, životinjske vrste, voda, atmosfera, tlo prirodni su resursi koji u suživotu (zajedništvu) čine dio ekosustava naše planete. Stoga ekologija nije ništa drugo no međuodnos između prirodnih resursi.

Kako koristiti kokosova vlakna u vrtlarstvu

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
25.04.2017.

Kokosova vlakna, u posljednje vrijeme prava revolucija u vrtlarstvu, prirodni su nusprodukt dobiven iz prerade kokosovih lupina. Koristimo ih za bolje ukorjenjivanje ili kao poboljšivača tla.

Osnovna prednost kokosovih vlakana je ta što, zbog svoje prirodne strukture, kokosova vlakna istovremeno osiguravaju prozračnost i zadržavanje vlage. Iz spomenutih razloga koriste se samostalno kao medij za rast biljaka ili pak kao poboljšavač tla. 

Isprobajte kokosova vlakna i u svojem vrtu! Proizvode čiju osnovu čine kokosova vlakna možete naći na policama Gradske vrtlarije Parkova d.d. na adresi Gustava Krkleca 1, Varaždin.


Kako obraniti vrt od napada šimširovog moljca?

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
06.04.2017.
Šimširov moljac je nova strana vrsta u našem području. Ovaj opasni nametnik širi se Hrvatskom, a borba protiv njega je mukotrpna jer do sada kod nas nema poznatog sredstva koje će ga trajno izbaciti/uništiti.
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Stranice:
Kalendar sprovoda
Zelene površine
Trazilica pokojnika
Varaždinsko groblje
Ostale usluge
Facebook