Pokrivači tla su niske, trajne biljne vrste, koje se na željenu površinu sade vrlo gusto (4-10 kom/m2) da bi je prekrile zelenilom i spriječile rast korova. Za tu se namjenu obično koristi nisko grmlje, kao što su cotoneaster, lonicera, juniperus, euonymus. 

Svi smo mi već puno puta slušali o koprivi a mnogi se i susretali sa njezinim listovima (ožarili se).  Naši stari su nam govorili „nema veze to, ti je dobro za reumu“. Puno toga smo čuli i čitali, a ovdje ćemo pokušati navesti što je moguće više o njezinim ljekovitim, hranjivim i općenito korisnim svojstvima, pogotovo njezinu korist u našim vrtovima, kao ekološko sredstvo za prihranu i zaštitu bilja.

Stara narodna izreka koja se može primjeniti u vrtlarskim radovima. Naime, nije nužno biti veliki poljoprivrednikda bi se moglo uzgajati voće i povrće i da bi bili sretni sa plodovima svoga rada i truda. Vrt može biti i na balkonu, terasi, u dvorištu gdje u teglicama, teglama i improviziranim gredicama možete uzgajati gotovo sve vrste povrtnih kultura, kao i neke voćke. 

TRAJNICE su višegodišnje biljke koje mogu preživjeti kontinentalnu zimu i koje već sada sramežljivo pokazuju svoju ljepotu. Njihov životni ciklus nije kao kod jednogodišnjih biljaka ili ljetnica, koje u pravilu niknu u 4 ili 5 mjesecu, zatim procvjetaju i negdje u 9-10 mjesecu njihov životni vijek završava. Ima ih za sve vrsta tla, cvatu u periodu od svibnja pa do listopada, preko zime preživljavaju pod snijegom ili niskim temperaturama i opet na proljeće potjeraju i procvjetaju sa svojim bogatstvom boja i oblika. Najveća vrijednost trajnica je to da su one skoro „neuništive“, njihovo održavanje je lako i jednostavno, ne traba ih jako zalijevati, prihranjivati, a one će i dalje neprekidno rasti i razvijati se.

Većina naših ljudi dobro zna uzrečicu '' Zdrav'ko dren!'' . A znate li od kuda dolazi?

Dren možete pronaći posvuda, od susjedovog dvorišta do listopadnih šuma, gdje raste zajedno s drugim grmljem i šibljem. Cvate upravo sada, prije listanja, a cvjetovi su mu  žuti, na dugim peteljkama, čineći jednostavne štitce.

Dud ili murva (Morus sp.) je drvenasta ili grmolika voćna vrsta porijeklom iz zapadne Azije.  Nekada se u našem kraju uvelike koristila, a danas je ta voćka gotovo zaboravljena. Prvenstveno se koristila u proizvodnji svile, jer se lišćem i plodom bijele murve hrani dudov svilac, a čija gusjenica zapredanjem kukuljica stvara svilene niti. Međutim, dud ima i brojna ljekovita svojstva, a koja se ponajviše pripisuju crnom dudu. 

U mnogo članaka i promo materijala navodi se velika ljekovitost Goji bobica. Porijeklo Goji-ja je Azija, himalajsko gorje, ali sada se vode velike polemike da li porijeklo vuče iz Kine ili sa Tibeta? Goji (Lycium barbarum ili lycium chinense) spada u porodicu Solanaceae (pomoćnice, krumpirovke). Bliski su im srodnici krumpir, rajčica i patliđan. U SAD-u se Goji svrstava u povrće, dok se u Hrvatskoj i ostatku svijeta vodi kao voće. Najveći svjetski proizvođač i izvoznik je Kina, koja proizvodi 50% svjetske proizvodnje.