Da bi osigurali trajnost i ljepotu naših ruža potrebno ih je prikraćivati u jesen i rezati u proljeće. Prikraćivanjem u jesen štitimo i formiramo ruže, a rezom u proljeće utječemo na samu cvatnju ruža. Rezom na jesen se prikraćuju izbojci, do te mjere da ih ne lomi snijeg ili vjetar. Tako joj „produžujemo mladost“. Na jesen se također prilikom rezidbe štiti biljka. Nagrnemo zemlju na stabljiku. Na to stavimo grane zimzelenih biljaka. Naime, stabljici je potrebno osigurati dovoljnu količinu vlage, budući da je zimsko sunce isušuje. Kod ruža stablašica radimo i zaštitu krošnje na način da ju zagrnemo ili jutom ili zimzelenim granama. 

Origano, nama najpoznatiji kao začin raznim jelima, poglavito pizzi, u kulinarstvu se najviše koristi kao dodatak svim jelima u kojima se koristi rajčica, ali i kao dodatak tjesteninama, budući pojačava okus.

Ipak, puno je poželjniji u farmaceutskoj industriji, kao i u kozmetičkoj industriji. Interesantno je da je origano rijetki začin čiji osušeni listovi imaju jaču aromu od svježe ubranih.  

Jako je koristan i u vrtu, jer aroma origana odbija mrave i štetnike s kupusnjača, krumpira, komorača i dugog povrtnog bilja. 

Radovi u ljetnim mjesecima mogli bi se svesti na dvije osnovne stvari, a to su zalijevanje i plijevljenje. Srpanj je jedan od mjeseci kada su padaline najrjeđe, a temperature najviše stoga morate dobro paziti da vam biljke uvijek imaju dovoljne količine vode. Kolovoz je idealan za planiranje jesenske sadnje.

Velika većina hobista/amatera koji se bave hortikulturom su na neki način „zakinuti“ i zbunjeni prilikom pojave neke bolesti odnosno štetnika na njihovom bilju, bilo da je to ukrasno grmlje ili neko voće/povrće. Kada dođu u poljoljekarnu, ukoliko nemaju položeni ispit o održivoj uporabi pesticida ne mogu kupiti više od 90% kemijskih preparata, koji su učinkoviti za pojedine bolesti/štetnike. Naime po napucima sustava za održivu uporabu pesticida u RH, a kojega smo preuzeli od EU, najveće probleme stvaraju hobisti, koji svojim nestručnim rukovanjem kemijskim preparatima izravno dovode do mogućeg negativnog utjecaja kemijskih sredstava na zdravlje ljudi, životinja te drugih korisnih kukaca (pčela, ptica...) koji obitavaju na tom podneblju. 

Kišovito vrijeme i visoke temperature pravi se preduvjeti kada možete očekivati najezdu puževa u vašem vrtu. Najveće štete rade razne vrste puževa golaća; crveni puž golać (Arion rufus), španjolski puž golać (Arion lusitanicus), mali sivi golać i druge vrste. Načini na koje se možemo boriti protiv tih štetnika su raznoliki, i možemo ih podijeliti na tri osnovne grupe:

1. Koristeći prirodne materijale za odbijanje puževa

2. Promijeniti navike u vrtu

3. Koristeći kemijske preparate za uništavanje puževa

Iako pomalo zaboravljen, lovor je jedna od najcjenjenijh biljaka od davnina. U starom Rimu su se lovorove grančice davale pobjednicima i od njih se pleo vijenac kojega su pobjednici dobivali. Također, velika čast i privilegija bilo je kada je nekome bila uručena lovorova grančica. Lovor je zimzeleni grm ili stablo, ovalnih listova, kožasti, sjajni i tvrdi, zašiljenog vrha, valovitog i nazubljenog ruba. 

Pokrivači tla su niske, trajne biljne vrste, koje se na željenu površinu sade vrlo gusto (4-10 kom/m2) da bi je prekrile zelenilom i spriječile rast korova. Za tu se namjenu obično koristi nisko grmlje, kao što su cotoneaster, lonicera, juniperus, euonymus. 

Svi smo mi već puno puta slušali o koprivi a mnogi se i susretali sa njezinim listovima (ožarili se).  Naši stari su nam govorili „nema veze to, ti je dobro za reumu“. Puno toga smo čuli i čitali, a ovdje ćemo pokušati navesti što je moguće više o njezinim ljekovitim, hranjivim i općenito korisnim svojstvima, pogotovo njezinu korist u našim vrtovima, kao ekološko sredstvo za prihranu i zaštitu bilja.