> Početna > Blog

Blog

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
20.06.2017.

Ne postoje „štetni“ kukci, stvar je u bioravnoteži!

 
 
Nebrojeno sam se puta našla u situaciji kad sam odmarajući se ispod svoje jabuke u dvorištu na odjeći ili predmetima oko sebe učila ovog „kukca“. Ukoliko se isto dogodi i vama, apeliram da ne reagirate uništavajući ga. Ovo je ličinka božje ovčice. Predator. Prirodni neprijatelj biljnih ušiju.

  
Božja ovčica, božji volek, bubamara
Biljnim ušima se hrane svi razvojni stadiji božje ovčice. Imago, njen odrasli oblik, čija pojava nam je dobro poznata, tijekom svog života pojede otprilike 40-50 biljnih uši dnevno (oko 3000 za svog života) dok ličinka tijekom svoje preobrazbe pojede oko 600 biljnih uši. Osim biljnim ušima božje ovčice hrane se i štitastim ušima te grinjama (također štetnici na bilju). Ako na nekoj biljci uočite veći broj ličinki ili odrasle božje ovčice to je znak da su biljku napali neki od ovih štetnika. 

Bavite li se hobi vrtlarenjem  ili nastojite uzgojiti bilje bio metodama, prisutnost biljnih uši ne treba vas brinuti sve dok je bubamara. Nemojte pristupiti kemijskom ili biološkom uništavanju uši jer istrebljivanjem lisnih ušiju otjerati ćemo i božju ovčicu iz naših vrtova. Ona će, u potrazi za svojom hranom, otići na mjesto gdje je ima. 

Različite vrste božjih ovčica
U porodicu Coccineliadae, božje ovčice, spada više različitih vrsta. Za naše podneblje najznačajnije su sedamtočkasta božja ovčica (Cocinella septem-punctata), njen hitinski pokrivač je crvene boje sa 7 crnih točkica te dvotočkasta božja ovčica (Adalia bipunctata). Nju možemo naći u dvije forme, crvena s dvije crne točkice ili crna s dvije crvene točkice. 



Upoznajte razvojne faze božje ovčice
U životnom ciklusu božje ovčice razlikujemo 4 faze razvoja:  
1. jaje,  2. ličinka,  3. kukuljica i  4. odrasli oblik (imago).
  
Kako bismo očuvali božje ovčice važno je poznavati sve razvojne faze kao ih ne bi uništavali. 

Na izgled ličinke smo vam već ukazali u uvodnoj slici. Njena jaja se lako mogu zamijeniti s jajima krumpirove zlatice. Oba polažu jaja u skupinama na naličje lista. Ipak , jaja božje ovčice su nešto sitnija i bljeđe žute boje.

  
Biljem namamite kukce u vrt
Najbolji način da biljke koje uzgajamo za prehranu obranimo od lisnih ušiju da u vrtovima ostavimo biljke mamce. Što to znači?  biljke koje niču kao korovi i domaćini su biljnim ušima ne bi trebalo skroz ukloniti iz vrta. Primjer toga je bijela loboda (Chenopodium album). 

Također, ako posijemo ili zasadimo biljke koje su domaćini biljnim ušima očuvati ćemo biološku ravnotežu u našim vrtovima. Kamilica je primjer biljke koja je i ljekovita i biljne uši ju vole. Imati kamilicu znači zadržati božje ovčice u vrtu jer se na njoj nastanjuj biljne uši koje su hrana bubamarama.

Ne postoje „štetni“ kukci, stvar je u bioravnoteži!
Ovime ponavljamo gradivo o bioraznolikosti - ako imamo više različitih biljaka u vrtu imati ćemo „štetne“ kukce u vrtu koji se hrane biljkama, ali su ujedno i hrana „korisnim“ kukcima. To je prirodni krug (bioravnoteža) koju čovjek narušava svojim aktivnostima. 

Ako razumijemo  ravnotežu između flore i faune zapravo shvaćamo da ne postoje štetni kukci ili štetne biljke već su ih ljudi nazvali „štetnima“ jer nama smetaju. Stoga, kad se ljudi ne bi uplitali u prirodne zakonitosti riječ „štetno“ izbacili bi kao pridjev kojim opisujemo neki prirodni organizam.

Tagovi:
  • Ostali blog postovi

    Činimo dobro za budućnost života na planeti

    Moderno doba donosi brojne suprotnosti između prirode i čovjeka koje su uzrokovane novim načinom života.  

    Svjesni važnosti zaštite biološke raznolikosti, na Javni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u 2017. godini Hrvatske turističke zajednice prijavili smo projekt Urbana livada. Projekt se sastoji od uređenja urbane livade s poučnom šetnjicom i uređenja adrenalinskog parka.

    Poučnom stazom na urbanoj livadi želimo prenijeti poruku o značenju i nužnosti očuvanja prirode, dijeliti  znanje i ljudima usaditi poštovanje prema divljoj flori i fauni i njihovim staništima te potaknuti razvoj osobne i kolektivne odgovornosti za dobrobit i očuvanje prirodnog naslijeđa. Dodirne točke poučne staze u urbanoj livadi i zaštite prirode te turizma u ovom projektu su vezane motivima ekološke edukacije.

    Biološka raznolikost ima svoj dan

    Kako bi se ukazalo na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, Ujedinjeni narodi su 1993. godine dan 22. svibnja proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti (International Day for Biological Diversity).
    Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti, obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

    Bioraznolikost – čarolija naše planete!

    Biološka raznolikost je ukupna raznolikost svog života na našoj planeti, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Također, izraz je to kojim se pokušava ukazati na važnost što veće zastupljenosti različitih organizama u ekosustavu. Ljudska vrsta, biljne vrste, životinjske vrste, voda, atmosfera, tlo prirodni su resursi koji u suživotu (zajedništvu) čine dio ekosustava naše planete. Stoga ekologija nije ništa drugo no međuodnos između prirodnih resursi.
    Kalendar sprovoda
    Zelene površine
    Trazilica pokojnika
    Varaždinsko groblje
    Ostale usluge
    Facebook